OSVIJEŠTAVANJE I EDUKACIJA O GOVORU MRŽNJE PRIDONIJET ĆE SMANJENJU NASILJA U OBITELJI

Prema onome što se moglo čuti na okruglom stolu „KOLIKO GOVOR MRŽNJE GENERIRA NASILJE U OBITELJI“ održanom u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ i Policijske uprave Požeško-slavonske, 23. travnja (petak) 2021. godine, putem Google meet platforme, govor mržnje  prethodi nasilju u obitelji, ono  je psihičko nasilje koje gotovo uvijek generira fizičko nasilje, a ne treba zanemariti utjecaj javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Definiciju govora mržnje,  zakonodavni okvir kojim se govor mržnje uređuje te, analizu stanja u Hrvatskoj i iznijeli su Predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, Miren Špek, predsjednik Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, te predsjednica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ Mirjana Bilopavlović.

Temelj govora mržnje treba tražiti u diskriminaciji slabijih, onih koji su u manjini i koji nemaju moć, istaknuto je na okruglom stolu, a u obitelji su to najčešće žene, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom Iznijeti su brojni primjeri iz sudske prakse zemalja članica Europske unije odnosno iz Nizozemske, Mađarske, Francuske i Hrvatske, te Velike Britanije u kojima su za spolnu, rasnu i vjersku mržnju izrečene osuđujuće presude, kao i one Europskog suda za ljudska prava. Zakonski okviri ocijenjeni su kao zadovoljavajući, no skrenuta je pozornost na to da uz nacionalne mjere prevencije, podizanje razine svijesti o ljudskim pravima i poticanju prijavljivanja govora mržnje, i lokalne sredine trebaju predlagati i provoditi svoje mjere nakon što detektiraju skupine u nepovoljnom položaju.

Iznijeti su podaci Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o povećanju broja kaznenih djela govora mržnje u odnosu na prekršajne, što govori o brutalizaciji dijela govora mržnje kao nasilja. No, istaknuto je  da kad govorimo oi pojavnosti govora mržnje u kolokvijalnom smislu, odnosno o tzv. mrzilačkom govoru koji u sebi sadrži elemente mržnje ali ne ostvaruje obilježja kažnjivog djela i gdje je on sveprisutan prvenstveno kao izraz psihičkog nasilja, nema valjanih podataka.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navela  je da su prijave za zločin iz mržnje u porastu  zadnjih godina, što se može dovesti u vezu s porastom govora iz mržnje na internetu. Konkretno, riješ je o komentarima na objavljene internetske članke i objavama na društvenim mrežama,, „sve više ljudi govori javno, a društvena klima ne pridonosi smanjenju govora mržnje“, navodi Pučka pravobraniteljica  istaknuvši kako je danas „tipkovnica ubojitije oružje od pištolja“.

Diskusija je na dnevni red ponovo stavila osnivanje obiteljskih sudova, koji su prema mišljenju članica udruga koje imaju višegodišnje iskustvo u  u radu sa žrtvama nasilja i obiteljskog nasilja, rješenje mnogih problema. Postavljeno je pitanje o prenormiranosti i neujednačenosti sudske prakse, a istaknuta je i vrlo niska penalna politika, tako prosječni iznos novčanih kazni u izrečenim presudama iznosi oko 1.800,00 kuna.

Okrugli je stol jedna od aktivnosti u sklopu projekta „SIGURNA KUĆA- PODIZANJE KVALITETE PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE I BORAVKA“ kojega provodi Grad Bjelovar i partnerske udruge: Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Udruga „Iris“ iz Bjelovarsko-bilogorske županije, Udruge „Hera“ iz Koprivničko-križevačke, OCD-a „Delfin“ iz Požeško-slavonske i „SOS“ iz Virovitičko-podravske županije. Cilj Projekta je unaprijediti socijalne usluge za žrtve obiteljskog nasilja kroz unaprjeđenje usluga psihosocijalne podrške, dežurstva, smještaj, anonimno savjetovanje kao i kroz aktivnosti prevencije, jačanje kapaciteta stručnjaka te senzibilizaciju javnosti, a okrugli stolovi, od kojih je jedan već održan,  dio su kampanje senzibiliziranja javnosti o problematici nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.

Organizacija okruglog stola sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda.

Projekt „„Sigurna kuća- podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., natječaja Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza I., u iznosu od 1.496.675,55 HRK. Stopa financiranja za Korisnika, Grad Bjelovar, iznosi 100%, od čega je 85% osigurano sredstvima EU, a 15% iz državnog proračuna RH.

Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar koordinator je komunikacije i vidljivosti u sklopu projekta.